Smješten na sedlu između Zveča i Gradine s predivnim pogledom na dva polja i okolna brda, sa sačuvanim tragovima davnog življenja na ovom području, Veliki Prolog svojim izgledom i obilježjima umnogome podsjeća na Vrgorac, samo je mnogo manji. Oboma je crkva smještena na zapadnoj strani iznad koje je brdo, kroz oba mjesta prolazi Napoleonova cesta te su Vrgorac i Veliki Prolog raskrižja prometnica iz raznih smjerova, locirani na strateški važnim lokacijama.
Nije to jedina sličnost ova dva naselja. Kao i Vrgorac, tako je i Veliki Prolog u dijelu svoje povijesti vršio upravnu ulogu i bio centar jezerskog područja. Svjedoči tome i velika župna crkva nadležna za vrgorski dio polja i obližnjih obronaka, ali i tragovi početka urbaniteta koji se mogu iščitati iz izgleda stambenih objekata u središtu sela.
Veliki Prolog je svoje vrhunce doživljavao u vremenima kada je stanovništvo cijelog područja živjelo u brdskim zaselcima iznad Vrgorskog jezera, a koje je prije 1938. dobar dio godine bilo pravo jezero. Nakon što je te godine probijen odvodni tunel Krotuša/Marićevac u Zapadnoj Plini te nakon što su provedeni brojni melioracijski radovi iza Drugog svjetskog rata, broj poplavnih dana u Jezeru se sve više smanjivao i ono je ubrzano počelo gubiti svoja jezerska obilježja i postalo je polje. To je omogućilo intenzivnu poljodjelsku proizvodnju koja više nije ovisila o kulturama kratkog vegetacijskog razdoblja kao što su pšenica, kukuruz i proso, već su se mogle saditi višegodišnje kulture poput vinove loze, voćki, a sadio se i duhan. I ne samo to, proizvodnja se s oboda polja počela širiti prema njegovom središtu. To je odmah privuklo i stanovništvo koje se počelo spuštati s brda u nove zaselke u polju. Pogotovo je to vidljivo u razvijanju nove Dusine. Time je zapečaćena i sudbina Velikog Prologa kao centra jezerskog područja. Najveći broj stanovnika selo je brojilo 1961., a od tada bilježi se samo pad. A s vremenom sve više slabe i njegove funkcije: upravna, prometna, obrazovna i druge. Stanovništvo sve više ide prema polju, gdje se premještaju i funkcije, a s obzirom da su nova naselja i Veliki Prolog zapravo spojene posude, u svakom pogledu, pogotovo onim najvažnijima: demografskom i gospodarskom, sve je to, naravno, vitalno utjecalo na ovo vjekovno selo.
Uz već spomenutu crkvu, njegovoj nekadašnjoj snazi i važnosti svjedoči i najveći godišnji sajam u Vrgorskoj krajini koji se održava na blagdan Velike Gospe 15. kolovoza kada se na Veliki Prolog sliju tisuće ljudi iz bliže i dalje okolice.
I za kraj dopustite nam trenutak subjektivnosti u konstataciji da je Veliki Prolog selo s najljepšim pogledom na Jezero. Smješteno je na vrh brda, zrak je čist, priroda očuvana, ljudi jako vrijedni i bliski svojoj starini i prošlosti. A to će, vjerujemo, biti važni aduti u izgradnji njegove bolje budućnosti.
Branko Radonić
izvorno objavljeno na stranici
‘Vrgorac nekad’, 4. travnja 2023.
