Gradonačelnik Vrgorca Ante Pranić danas je objavio kako je gradska uprava sredila dosad zanemarivanu arhivsku građu Grada, i to u dva koraka kroz 2019. i 2020. te svela je u zakonske okvire.
Time je sređeno arhivsko gradivo bivše Općine Vrgorac nastalo od 24. kolovoza 1955. do 13. svibnja 1997. koje se sastoji od 241 registratora i herbarija. Svi su dobili novu numeraciju. Kako je istaknuo gradonačelnik, sređeno gradivo je sada strojno pretraživo, a što je cilj i za ostalu arhivu. Sa Državnim arhivom u Splitu je dogovoreno da se ova građa može odmah koristiti sukladno Zakonu o arhivskom gradivu i arhivima (NN 61/18) i Pravilniku o korištenju arhivskog gradiva (NN 67/1999). Također je evidentirano gradivo nastalo od 1997. do 2019. godine koje je potrebno klasificirati. Za te postupke Grad Vrgorac je u 2019. i 2020. godini izdvojio 46 tisuća kuna.
Svaki arhiv ima smisla ako služi istraživačkoj svrsi, pa tako i onaj bivše Općine Vrgorac. Zato predlažemo da pretraživač građe kao i cijela građa budu što prije javno dostupni povijesnim istraživačima. Da se u tu svrhu izradi protokol/pravilnik kojim će se regulirati korištenje arhiva od strane korisnika, kako gradskih službenika, tako i istraživača vrgorske povijesti. Bitno je odrediti i službenika kojemu će briga o arhivu biti dio njegova radnog zaduženja, a istovremeno će biti kontakt osoba zainteresiranim istraživačima. Bitno je odrediti i radni prostor (sobu) koju će eventualni istraživači moći koristiti. To se međutim može odrediti za stalno, ili privremeno, kada netko pokaže interes.
Ovu aktivnost Grada Vrgorca svakako treba pohvaliti i podržati, pogotovo imajući na umu kako se u prošlosti zanemarivalo vrijednu arhivsku građu za noviju povijest Vrgorca. Također, ratovi i nemar u prošlosti su u vjetar odnijeli arhivsku građu stare vrgorske općine nastalu od druge polovice 19. stoljeća do Drugog svjetskog rata. Zato je na današnjim generacijama dužnost posvećivanja posebne brige arhivu nastalom od 1955. do danas.
