U dupko punoj galeriji Društva prijatelja vrgorske starine otvorena izložba “Od jezera do polja”

Share on facebook
Share on google
Share on twitter
Share on linkedin

U galeriji Društva prijatelja vrgorske starine u Vrgorcu je u srijedu navečer (21. studenoga) svečano otvorena dokumentarna izložba povijesnih fotografija i predstavljen katalog „Od jezera do polja – Izgradnja tunela Krotuša u Vrgorskom polju (Jezeru) 1936.-1938. godine“, autora povjesničara Branka Radonića. Putem 38 panela s 50 povijesnih fotografija posjetiteljima su prikazani radovi na izgradnji odvodnog tunela kojim su točno prije 80 godina povezani Vrgorsko jezero i Baćinska jezera. Tim projektom ubrzana je odvodnja voda iz Vrgorskog jezera i smanjen broj poplavnih dana, pa od tada više ne govorimo o jezeru, već o polju. Uz autora izložbe i kataloga, govorili su i tajnica Društva prijatelja vrgorske starine Adriana Turić Erceg i direktorica Turističke zajednice Željka Opačak. Galerija je bila premalena za sve zainteresirane Vrgorčane i goste iz okolnih gradova koji su došli razgledati izložbu kakva se u Vrgorcu dosad nije viđena. Odavno jedna izložba u Vrgorcu nije privukla ovoliko građana.

Vrgorsko polje stoljećima je bilo pravo jezero, o čemu danas svjedoči tek njegov kolokvijalni naziv među stanovništvom jer ga i dalje nazivaju „polje Jezero“. Stoljećima su razne vlasti različitim pothvatima pokušale spriječiti poplave, ali s vrlo skromnim rezultatima te je okolno stanovništvo bilo i dalje ograničeno na poljodjelski uzgoj kultura kratkog vegetacijskog razdoblja koje je bilo moguće zasijati i požeti između dvije poplave. Stvari se mijenjaju pojavom Ante Gnječa, franjevačkog svećenika rođenog u zarilićkom selu Pasičina, na rubovima Vrgorskog jezera, a posebno nakon što je imenovan za župnika rodnog sela 1920. godine. Tim je dan novi impuls ideji presušivanja polja, i to probijanjem odvodnog tunela, dugog preko 2 km, koji bi spajao Vrgorsko jezero i Baćinska jezera i kojim bi se drastično poboljšala mogućnost iskorištavanja plodne poljske zemlje u Jezeru.

Fra Ante Gnječ pokretač je i koordinator svih aktivnosti na probijanju ovoga tunela, a uz pomoć svojih suradnika u njega je uključio vlasnike zemalja u Vrgorskom polju i to preko Vodene zadruge „Jezero“ koja je počela djelovati 1923. godine. Narod ga je u tome svesrdno podržao svojim radom. Daljnje aktivnosti fra Ante Gnječa i zadruge na animiranju stanovništva u priključivanju zadruzi i lobiranju u državnim institucijama pratili su česti zastoji realizacije ovoga projekta, najviše zbog nedostatka novca. Radovi su ubrzani tek početkom tridesetih godina 20. stoljeća, a posebno između 1936., kada je Primorska banovina raspisala natječaj za izvođača radova, i 1938. kada je objekt duljine 2.138 metara konačno dovršen. Pokrov jezerskog dna se isušio i daljnjim obrađivanjem postupno je postajao plodniji. Otada se umjesto o „jezeru“ govori o „polju“.

– Svega 80 godina od probijanja odvodnog tunela i pretvaranjem Vrgorskog jezera u polje gotovo je zaboravljeno ili se uzima zdravo za gotovo koliko je muke i truda uloženo u realizaciju projekta o kojemu su generacije sanjale stoljećima. U tom okruženju neimaštine i besperpektivnosti odrastao je i fra Ante Gnječ, župnik Vrgorca i rodne Pasičine koji je sve svoje sposobnosti i mogućnosti uložio u svoje životno djelo – projekt izgradnje tunela na Krotuši s ciljem brže odvodnje i smanjenja broja poplavnih dana u Vrgorskom jezeru. Zahvaljujući njemu i lokalnom stanovništvu koje je u izgradnju tunela uložilo svoj rad i napor, danas govorimo o jednoj od najobrađivanijih površina u Dalmaciji gdje se uzgajaju milijuni čokota vinove loze, zatim voćke i nadaleko poznate jagode, a više ne o jezeru. Međutim, bez stručno-povijesnih institucija čak i takvi revolucionarni pothvati, lako se zaborave. Stoga je misija Društva prijatelja vrgorske starine započeti istraživati i prezentirati te tako izvući iz zaborava ljude i događaje koji su oblikovali vrgorski kraj i društvo koje danas kao zajednica baštinimo – rekao je između ostaloga autor izložbe i kataloga te predsjednik Društva prijatelja vrgorske starine Branko Radonić.

Izložba će se u četvrtak i petak moći razgledati od 17 do 19 sati. Raspored za idući tjedan će se objaviti naknadno. Nakon Vrgorca izložba gostuje u okolnim gradovima koji su iskazali interes.

Ostavite komentar

o društvu

Društvo prijatelja vrgorske starine je udruga građana, prva organizacija ovakve vrste u Vrgorcu, osnovana radi sveobuhvatnog promišljanja i aktivnog djelovanja na istraživanju povijesti, skupljanju povijesnih izvora, zaštiti materijalne i nematerijalne kulturne baštine i očuvanju lokalnog kulturnog identiteta Vrgorske krajine. Društvo svojim aktivnostima potiče na osnivanje stručno-znanstvenih i istraživačkih ustanova (arhiv, muzej, institut…) ili njihovih podružnica na području Vrgorca koje će sustavno djelovati sa istim ciljevima.

O PORTALU

Portal Vrgorskestarine.hr pokrenut je radi informiranja javnosti o aktivnostima Društva prijatelja vrgorske starine, a pogotovo za popularizaciju povijesne znanosti i neistražene lokalne povijesti Vrgorca. Portal je u cijelosti volonterski projekt.

Prenošenje sadržaja s ove stranice dopušteno je samo uz pravilno navođenje i citiranje izvora.

Autor i urednik: Branko Radonić, prof.

pratite nas

OSTALI PROJEKTI UREDNIKA

najnovije vijesti

OSTANITE U TIJEKU S AKTIVNOSTIMA DRUŠTVA

Izjava o privatnosti – tekst