U hotelu President u Solinu, od srijede 9. do petka 11. travnja, održava se Državni stručni skup – 37. Proljetna škola školskih knjižničara Republike Hrvatske. Na ovom značajnom skupu sudjelovali su i predstavnici Osnovne škole Vrgorac te Društva prijatelja vrgorske starine – tajnica Društva i školska knjižničarka Adriana Turić Erceg te predsjednik Društva i profesor povijesti i geografije Branko Radonić. Zajednički su održali predavanje naslovljeno „Kronaka Pučke škole Rašćane 1926. – 1941. – važnost školskih spomenica”.
Adriana Turić Erceg u svom je dijelu predavanja govorila o značaju školskih spomenica/ljetopisa/kronika – kronaka, naglasivši kako je riječ o važnim, zanimljivim i vrijednim dokumentima koji svjedoče o jednom vremenu iz perspektive života i rada učitelja i učenika neke škole. Takvi zapisi predstavljaju vrijedan povijesni izvor, često i jedini za neku sredinu, jer donose pogled „odozdo“, iz baze, koji nije moguće pronaći u drugim školskim dokumentima. Bilježe promjene u školstvu i društvu, zbog čega ih je nužno sačuvati od zaborava, gubitka ili oštećenja – pravilnim arhiviranjem, digitalizacijom i objavljivanjem u obliku knjiga.
Također je govorila i o vlastitim iskustvima u vođenju spomenice Osnovne škole Vrgorac, kao i o rezultatima istraživanja koje je proveo Branko Radonić o povijesti školskih spomenica u hrvatskim zemljama od druge polovice 19. stoljeća, čija su se pravila pisanja zadržala gotovo nepromijenjena sve do 21. stoljeća. Posebno je istaknula kako je nedavnom izmjenom Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim školama krajem 2023. godine, pod krinkom rasterećenja nastavnog kadra, ukinuta obveza vođenja školskih spomenica kao pedagoške dokumentacije. Time postoji realna opasnost da će ih većina škola prestati voditi, što bi, prema njezinim riječima, bio velik gubitak za škole i lokalne zajednice.
Branko Radonić je u svom izlaganju predstavio Kronaku Pučke škole Rašćane 1926. – 1941., kao i okolnosti koje su dovele do projekta njezine objave u obliku knjige, realiziranog prošle godine u izdanju Društva prijatelja vrgorske starine. Predstavio je i povijesno-geografska obilježja Rašćana – zavičaja u kojem je ova kronaka nastala, povijest izgradnje tamošnje škole, njezino djelovanje do 1941. godine te teško stradanje tijekom Drugog svjetskog rata. Glavnina izlaganja bila je posvećena samoj kronici – njezinim obilježjima, sadržaju i značaju za povijest rašćanskog školstva, ali i općenito za razumijevanje života i razvoja ovog starog zabiokovskog sela.
Umjesto klasičnog zaključka, Radonić je istaknuo da su školske kronike – spomenice, ljetopisi i kronake – najvažniji izvor za povijest svake škole te je pozvao prisutne knjižničare da pretraže vlastite škole, sačuvaju sve što pronađu, skeniraju ih, pretiskuju i obrađuju s učenicima kroz različite projekte. Posebno je naglasio važnost nastavka pisanja novih spomenica, jer su današnji knjižničari spona sadašnjosti i budućnosti, a buduće generacije bit će im zahvalne na očuvanju tog kulturno-povijesnog nasljeđa.
Na kraju, uputili su zahvalnost višoj savjetnici za stručne suradnike – knjižničare, Ani Saulačić, na pozivu i prilici da predstave projekt „Kronaka Pučke škole Rašćane 1926. – 1941.”, koji su pokrenuli doslovno od nule te ga, kroz mnogo truda, rada i istraživanja, uspjeli dovesti do nacionalne razine.
DPVS
